skip to main |
skip to sidebar
radio stanice,9
radio stanice uzivo,5
sve radio stanice,4
radio stanice srbije,4
radio stanice srbija,3
radio stanice ex yu,3
internet radio stanice,3
domace radio stanice,3
bosanske radio stanice,3
yu radio stanice,2
www radio stanice com,2
sve domace radio stanice,2
radio stanice srbije uzivo,2
radio stanice preko interneta,2
radio stanice preko,2
radio stanice na internetu,2
radio stanice na,2
radio stanice iz,2
radio stanice bosne,2
radio stanice bosna,2
radio stanice beograd,2
zabavne radio stanice,1
yu radio stanice uzivo,1
yu portal radio stanice,1
www.domace radio stanice,1
www radio stanice bih,1
www radio stanice,1
web radio stanice,1
vlaski radio stanice,1
uzivo radio stanice u srbiji,1
uzivo radio stanice srbija,1
uzivo radio stanice preko interneta,1
uzivo radio stanice bosne i hercegovine,1
uzivo radio stanice bih,1
tv radio stanice,1
tv i radio stanice,1
taxi radio stanice,1
svi radio stanice,1
svetske radio stanice,1
sve uzivo radio stanice,1
sve srpske radio stanice,1
sve radio stanice u srbiji,1
sve radio stanice u,1
sve radio stanice srbije,1
sve radio stanice na internetu,1
sve radio stanice hrvatske,1
sve radio stanice ex,1
sve nase radio stanice,1
sve domace radio stanice uzivo,1
sve domace radio stanice preko interneta,1
sve domace radio stanice bih,1
sve bosanske radio stanice,1
strane radio stanice,1
srpske radio stanice uzivo,1
srpske radio stanice preko interneta,1
srpske radio stanice online,1
srpske radio stanice na internetu,1
srpske radio stanice,1
srpske internet radio stanice,1
srbske radio stanice,1
srbijanske radio stanice,1
srbija radio stanice online,1
slovenske radio stanice,1
site radiostanica.com radio stanice,1
serbian radio stanice,1
search radio stanice,1
satelitske radio stanice,1
sarajevo radio stanice,1
ruske radio stanice,1
rucne radio stanice,1
romske radio stanice,1
radio stanice uzivo na,1
radio stanice uzivo iz srbije,1
radio stanice uzivo iz,1
radio stanice u srbiji preko interneta,1
radio stanice u srbiji,1
radio stanice u sarajevu,1
radio stanice u novom sadu,1
radio stanice u nisu,1
radio stanice u hrvatskoj,1
radio stanice u dijaspori,1
radio stanice u crnoj gori,1
radio stanice u cg,1
radio stanice u bosni i hercegovini,1
radio stanice u bosni,1
radio stanice u bih,1
radio stanice u beogradu,1
radio stanice tv stanice radio amateri,1
radio stanice tuzla,1
radio stanice subotica,1
radio stanice srbije preko interneta,1
radio stanice srbije online,1
radio stanice srbije na internetu,1
radio stanice srbije live,1
radio stanice srbije i crne gore,1
radio stanice srbija live,1
radio stanice srb,1
radio stanice site youtube.com,1
radio stanice scg,1
radio stanice sa narodnom muzikom,1
radio stanice prodaja,1
radio stanice preko neta,1
radio stanice pozarevac,1
radio stanice pink,1
radio stanice online beograd,1
radio stanice online,1
radio stanice on line,1
radio stanice novi sad,1
radio stanice narodne muzike,1
radio stanice narodne,1
radio stanice narodna muzika,1
radio stanice narodna,1
radio stanice na netu,1
radio stanice na internetu u srbiji,1
radio stanice iz srbije,1
radio stanice iz bosne,1
radio stanice hrvatska,1
radio stanice ex yu dijaspore,1
radio stanice ex jugoslavije,1
radio stanice ex ju,1
radio stanice dijaspore,1
radio stanice crne gore,1
radio stanice crne,1
radio stanice crna gora,1
radio stanice co yu,1
radio stanice cg,1
radio stanice cb,1
radio stanice cacak,1
radio stanice bosne i hercegovine,1
radio stanice bosne i,1
radio stanice bosne hercegovine,1
radio stanice bosna i hercegovina,1
radio stanice bivse jugoslavije,1
radio stanice bih,1
radio stanice bh,1
radio stanice bg,1
radio stanice besplatno,1
radio stanice besplatne,1
radio stanice beograda,1
radio stanice balkan,1
otvaranje radio stanice,1
online radio stanice u srbiji,1
online radio stanice crna gora,1
novosadske radio stanice,1
net radio stanice,1
nase radio stanice,1
narodni radio stanice,1
najbolje domace radio stanice,1
motorola radio stanice,1
lokalne radio stanice,1
kenwood radio stanice,1
jugoslovenske radio stanice,1
italijanske radio stanice,1
internet radio stanice u srbiji,1
internet radio stanice u beogradu,1
internet radio stanice u,1
internet radio stanice srbije,1
internet radio stanice srbija,1
hrvatske radio stanice uzivo,1
hrvatske radio stanice online,1
hrvatske radio stanice,1
hrvatske internet radio stanice,1
hr radio stanice,1
house radio stanice,1
frekvencije radio stanice,1
fm radio stanice,1
ex yu radio stanice uzivo,1
ex radio stanice,1
domaci radio stanice,1
domace tv i radio stanice,1
domace radio stanice uzivo na internetu,1
domace radio stanice uzivo,1
domace radio stanice preko interneta,1
domace radio stanice preko,1
domace radio stanice online,1
domace radio stanice na internetu,1
domace i strane radio stanice,1
crnogorske radio stanice,1
com sve domace radio stanice,1
ceske radio stanice,1
bosanske radio stanice uzivo,1
bosanske radio stanice na internetu,1
besplatne domace radio stanice,1
beogradske radio stanice,1
amaterske radio stanice,1
uzivo radio i tv stanice,1
tv stanice radio amateri,1
stanice tv stanice radio amateri,1
stanice radio amateri,1
radio tv stanice srbije,1
radio stanica stanice,1
radio i tv stanice u srbiji,1
radio i tv stanice srbije,1
radio i tv stanice na internetu,1
uzivo radio stanice srbije,1
uzivo radio stanice,1
sve radio stanice uzivo,1
sve hrvatske radio stanice,1
srpske online radio stanice,1
srbija radio stanice,1
radio stanice uzivo u srbiji,1
radio stanice uzivo srbija,1
radio stanice uzivo preko interneta,1
radio stanice uzivo bih,1
radio stanice u zivo,1
radio stanice u srbiji uzivo,1
radio stanice strane,1
radio stanice srpske,1
radio stanice srbija uzivo,1
radio stanice srbija online,1
radio stanice online srbija,1
radio stanice domace,1
radio stanice bosanske,1
radio stanice bih uzivo,1
radio stanice beograd online,1
pink radio stanice,1
online radio stanice srbije,1
online radio stanice srbija,1
online radio stanice beograd,1
online radio stanice,1
novi sad radio stanice,1
domace online radio stanice,1
cb radio stanice,1
bosna radio stanice,1
bih radio stanice,1
bh radio stanice,1
beograd radio stanice,1
balkan radio stanice,1
radios stanice,1
stanice radio,1
radio tv stanice,1
radio i tv stanice uzivo,1
radio i tv stanice,1
radio domace stanice,1
radio bih stanice,1
domace radio i tv stanice,1
Glazba
Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Glazba ili muzika je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.
Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove skladba, glazbeno djelo ili kompozicija. Međutim, glazba je reproduktivna umjetnost, slično kao i drama ili ples, što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo pružiti publici kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode interpretatori, a može ju se reproducirati na dva načina:
živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na koncertu ili nekoj prigodnoj svečanosti;
puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka (CD-a, DVD-a i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su radio, Hi-Fi, i sl.
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija
Sadržaj [sakrij]
1 Pojam i definicija
1.1 Glazba kao fizikalna nauka
2 Glazba kroz povijest
2.1 Postanak glazbe
2.2 Glazba naroda Starog vijeka
2.3 Antička Grčka i Rim
2.4 Srednji vijek
2.5 Renesansa
2.6 Barok i rokoko
2.7 Klasicizam
2.8 Romantizam
3 Elementi i odrednice glazbe
4 Podjela glazbe
5 Glazbenici
6 Sociološki aspekti glazbe
6.1 Kulturološka podjela
7 Primjene glazbe
7.1 Terapija glazbom
7.2 Filmska glazba
7.3 Vojna glazba
8 Izvori
Pojam i definicija [uredi]
Filippino Lippi: Alegorija glazbeSama riječ glazba potječe od slavenskog glas, a riječ muzika od grčkog μουσική τέχνη (mousikē téchnē) - "umjetnost muzâ", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik musica, koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima.
Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je umjetnost koja se izražava pjevanim i/ili sviranim tonovima, raznim zvukovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine stanke (pauze).
Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u fine (lijepe) umjetnosti jer joj je cilj estetika. Kao što film nazivamo sedmom umjetnošću, tako je glazba po tradicionalnoj estetici prva umjetnost (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog - mjuzikl. Usko vezan sa svo troje (ali posebno s glazbom) je i ples.
Glazba je uobličeno vrijeme, budući da se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od slikarstva koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i harmonije (istovremenosti raznih visina tonova). Tako ritam, melodija i harmonija postaju osnovni elementi glazbe.
Glazba kao fizikalna nauka [uredi]
Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje izvor zvuka. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ton - dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku - zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom uhu (iako se i oni koriste u glazbi).
Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove rezonancija. Tako zvuk ljudskog glasa ne proizvode samo glasnice nego i rezonantna titranja u šupljini lubanje. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je izvođač dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice violine i pojačava ton. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti zbor proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni klavir između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 Hz-a.
Glazba kroz povijest [uredi]
Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest glazbe
Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i ples.
[otkrij]v • r • uRazdoblja i pravci zapadne umjetnosti
Prapovijest Paleolitička umjetnost • Neolitička umjetnost • Umjetnost metalnog doba
Antika Drevna Mezopotamija • Umjetnost drevnog Egipta • Umjetnost drevne Grčke • Umjetnost starog Rima
Kasna antika i srednji vijek Ranokršćanstvo • Bizantska umjetnost • Predromanika • Romanika • Gotika
15. - 18. stoljeće Renesansa • Manirizam • Barok • Rokoko • Neoklasicizam
19. stoljeće Romantizam • Realizam (književnost, likovna umjetnost, glazbena umjetnost) • Historicizam • Impresionizam • Postimpresionizam • Simbolizam • Pointilizam
20. stoljeće Art Nouveau • Fovizam • Ekspresionizam • Naiva • Kubizam • Orfizam • Apstraktna umjetnost • Suprematizam • De Stijl • Konstruktivizam • Futurizam • Dadaizam • Metafizam • Nadrealizam • Apstraktni ekspresionizam • Kinetička umjetnost • Pop art • Op art • Neo-realizam • Minimalizam • Tašizam • Informel • Konceptualna umjetnost • Land art • Postmoderna
Postanak glazbe [uredi]
Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije civilizacije, ali ovim se periodom povjesničari glazbe ne bave previše, zanimljivija su im glazbena dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijekli više zaključaka o glazbi u pretpovijesno vrijeme:
Glazba je najprije služila kao magijsko sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom lovu...). Takva je glazba redovno praćena plesom, a bila je vezana uz religijske ceremonije.
Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja.
U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam.
Prvi su instrumenti bili frule, drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako - ljudski glas, najsavršeniji instrument.
Glazba naroda Starog vijeka [uredi]
Vrsta egipatske harfeO glazbi starog Egipta znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki).
U Kini, koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s filozofijom. Njihov najveći filozof Konfucije je naučavao da "glazba oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu." Dobra je glazba značila red, a loša nered u državi. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova mjesece u godini. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata.
Božica Sarasvati drži vinu u rukamaIndija je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je božjim darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj - bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo vinu (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, veda.
Glazba je u Palestini doživjela procvat u vrijeme Davida i Salomona. Židovima je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje psalama i zborsko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba.
Antička Grčka i Rim [uredi]
Boetius i Pitagora, a u sredini je Aritmetika. U Grčkoj je glazba smatrana znanošću kao i matematika, a ovdje se vidi njihova povezanost s brojevimaU antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je glazba. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine kulture bilo dobro cijelog naroda. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, mitologiji. Na primjer, Apolon, bog (među ostalim) sunca, dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe. Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je glazba imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su Pitijske igre, glazbeno-umjetnički pandan olimpijskima. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. Kitari, liri i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu.
Kad su Rimljani pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof Boetius u djelu De institutione musica, na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe.
Srednji vijek [uredi]
Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)Glazba srednjeg vijeka poznavala je dva smjera - crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu.
Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio liturgijske glazbe do danas čini gregorijansko pjevanje, jednoglasno i nepromijenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij papa Grgur I., te ga možemo nazvati reformatorom liturgijske glazbe[1] Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i Karlo Veliki.
Svjetovna glazba je u 12. stoljeću dobila novu vrstu pjesama koju su gajili trubaduri. U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U njemačkoj su takvi pjevači nazivani Minnesängerima, a imali su pravilnike (tabulaturu) po kojem se učila umjetnost. Sve su to bili putujući glazbenici, koje su vlasti i Crkva progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove životinja, čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča...
Renesansa [uredi]
Kao i sve druge umjetnosti, glazba je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota - 60 godina nakon Gutenbergova izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo Giovannija Luigija Palestrinu, Orlanda di Lassa i Slovenca Jakoba Gallus-Petelina.
Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje gotike. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument vielle (njem.: Fiedel), preteča danjašnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i orgulje (tada nazivane kraljicom instrumenata), te klavikord i čembalo - preteče klavira.
Barok i rokoko [uredi]
Vidi još: Popis baroknih skladatelja
Gaspard de Gueidan: Svirač musette (1738.)Umjetnički stil baroka, odjek je napretka na području svih znanosti, koje tad poprimaju obrise slične današnjim - astronomija, matematika i fizika doživljavaju procvat, uveden kapitalistički sustav, izlaze prve novine, uvedena pošta, konstruiran globus... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces protureformacije, jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija - u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, Poljskoj.
Najveći majstori baroka su Johann Sebastian Bach i Georg Friedrich Händel, a poznati su još i Purcell, Couperin, Caccini, Vivaldi, Lully, Schütz. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a glazbi je donio polifoni stil, oznake za dinamiku i tempo, te nove vrste djela (opera, suita, oratorij, kantata i drugi).
U drugoj polovici 18. stoljeća barok prerasta u rokoko, posebno u Francuskoj. Rokoko i početak klasike se u glazbi naziva galantnim stilom, a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha.
Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno.
Klasicizam [uredi]
Novo, veliko razdoblje započeto 1730. Klasično je u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i Bečkom klasikom. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut sonatni oblik, a usavršeni su simfonija, gudački kvartet i klasična opera.
Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka Haydn – Mozart – Beethoven, s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne glazbe, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik opere buffa (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi, autor mnogih opera, te od domaćih skladatelja Ivan Mane Jernović, vjerojatno rođen na brodu ispred Dubrovnika.
Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do 1820. (vidi niže). Pravilniji bi naziv bio ozbiljna glazba, iako ni on nije sasvim primjeren, budući da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove.
Romantizam [uredi]
Stil 19. stoljeća, u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja Francuske revolucije, nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost - većinom srednji vijek. Povlači se i u prirodu, mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu - na selo - razvija i zanimanje za folklor, ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda.
Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro - to je razlog zašto su neki intervali i akordi u nekim razdobljima smatrani disonantnim, a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove interpretacije. Njegovi najveći skladatelji su Schubert, Schumann, Chopin, Wagner, Brahms, Liszt i dr.
Elementi i odrednice glazbe [uredi]
Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi glazbe
ton (koji određuje melodiju i harmoniju)
ritam (njegove komponente tempo, mjera i artikulacija)
dinamika
osobine tona kao što su tembar i tekstura tona.
Pri glazbenoj izvedbi važno je fraziranje, a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od izvođača. U glazbi postoje i ukrasi, glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije.
Njemački psalmi iz 1540., pisani koralnom notacijomNačin bilježenja tonova na papiru nazivamo notacijom, te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku Guido Aretinski je razvio neume kojima se bilježilo gregorijansko pjevanje, a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja.
Guido Aretinski je razvio solmizaciju, nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i glazbena abeceda.
Podjela glazbe [uredi]
Glazbu je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti.
Renoir:Portret kćeri von Catulle-Mendès za klaviromPo tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na:
vokalnu - glazbu koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima;
instrumentalnu - glazbu koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu;
vokalno-instrumenalnu - kombinaciju obje navedene.
Po naslovu djela glazba može biti:
programna - umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov.
apsolutna - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd.
Postoji i veoma široka podjela glazbe po žanrovima, a rjeđe su podjele povijesna, zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i nacionalnosna, zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je narodna glazba, koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom.
Glazbenici [uredi]
Glazbenici su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina:
Skladatelji pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" - to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari - povijest glazbe, oblike kompozicija, harmoniju, zvuk svakog pojedinog instrumenta...
Dječački zborInterpretatori izvode glazbu: pjevanjem, sviranjem, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su reproduktivni umjetnici, a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se virtuoznošću, ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (solo) ili u skupinama (ansamblima), koji imaju više vrsta - postoje zborovi, orkestri, manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, komorni, instrumentalni ansambli...
DirigentDirigenti su voditelji većih ansambala - zborova i/ili orkestara, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju partituru - notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi skladatelji-dirigenti.
Muzikolozi su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je etnomuzikologija, znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su Vinko Žganec, Josip Andrić i Franjo Kuhač.
Graditelji instrumenata izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako Antonio Stradivari, a poznate su i obitelji Amati i Guarneri.
Glazbeni pedagozi su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim konzervatorijima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za visokoobrazovnu ustanovu koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti.
DJ u diskoteciDisc Jockeyi (DJ-evi) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u diskotekama, revijama ili jednostavno na radiju i televiziji. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu elektroničku glazbu, DJ-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla.
Sociološki aspekti glazbe [uredi]
Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u društvu i životu čovjeka. Martin Luther postavljao je glazbu odmah iza teologije, a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a Eurovizija proširuje pojam Europe duboko u Aziju. Himna - svečana pjesma - jedan je od osnovnih državnih simbola. Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana - jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni.
Kulturološka podjela [uredi]
Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U Europi i Sjevernoj Americi, dakle u zapadnom, razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko- i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi jazz, blues, soul, country i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg 20. stoljeća, te je kvaliteta glazbe prvo posmatrana kroz to pripada li ona prvoj ili potonjoj grupi, a tek onda po njenoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizašla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevaziđeno je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni rap, punk, rock umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili Stravinskijevi baleti nisu odmah naišli na odobravanje, te su i oni smatrani neprimjerenim - što samo govori da je ponekad potrebno vremena da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva umjetničkim stilom, što je odraz tog vremena.
Primjene glazbe [uredi]
Glazba ne mora biti izvođena samo na koncertima, danas joj nalazimo mnoge druge primjene.
Terapija glazbom [uredi]
Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko 872. - 950.), a u Osmanskom carstvu glazbom su liječene mentalne bolesti. U 17. stoljeću su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod melankonije i očaja, a 2006. je dokazan povoljan utjecaj glazbene terapije kod shizofreničara.
Terapija glazbom je proces u kojem terapeut koristi emocionalna, mentalna, socijalna, duhovna i estetska svojstva glazbe kako bi izliječio pacijenta ili poboljšao njegovo zdravlje. Veoma je zahvalna terapija jer je pogodna svim dobnim skupinama, a olakšava mnoge probleme: medicinske smetnje, fizičke hendikepe, poremećaj komunikacije, starenje, zlostavljanje. Koristi se i za poboljšavanje učenja, smanjenje stresa i drugo. Pod terapiju glazbom ne spada puštanje glazbe pri masaži ili drugoj terapiji, iako i tu pomaže opuštanju.
Filmska glazba [uredi]
Detaljniji članak o ovoj temi: Filmska glazba
To je glazba koja je skladana posebno za film, a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od soundtracka). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže promociju filma. Koristi se jer potiče emocionalnu povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji likova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog Johna Williamsa iz Schindlerove liste i Zvjezdanih ratova; naslovna glazba Maxa Steinera iz filma Prohujalo s vihorom i dr.).
Vojna glazba [uredi]
Norveška kraljevska gardaVojna se glazba danas najčešće prakticira na ceremonijama, podizanjima zastava, obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu - u ratnom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su - iz praktičnih razloga - svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na koledžima.
